Izbor iz poezije pjesnikinja Milice Bakrač i Desanke Maksimović, dvoknjižje izdavačke kuće ,,Vitez”, biće promovisan u okviru beogradskog ,,Vitezovog proleća”, koji će Bakrač otvoriti 17. maja u Sava centru.
– Pjesnika je bilo i biće, ali ovakve pjesničke gromade, kao što su Desanka Maksimović i Milica Bakrač rađaju se jednom u vijeku. Velika želja nas koji vodimo Književni časopis ,,Vitez”, da se stihovi dvije najveće srpske pjesnikinje nađu u jednoj knjizi, konačno je ispunjena, na radost ljubitelja poezije širom srpskih zemalja. Žena – pjesma Milica Bakrač, svojim zlatnim perom, ispisuje najljepše stranice naše književnosti, oduševljavajući čitaoce svakom svojom novom pjesmom – zabilježio je urednik Nedeljko Popadić.
Na otvaranju ,,Vitezovog proleća” najtalentovaniji učenici iz regiona, budući pisci i slikari, dobiće knjigu Milice Bakrač na dar.
– Da pjesme iz ove knjige nauče i da uče kako se piše. Imaju i od koga. Čitaoče, čuvaj u svojoj biblioteci ove pjesme, jer je ovo jedna od onih knjiga koje se ne daju na zajam nikome. Svi smo mi rasli uz pjesme Desanke Maksimović. Niko nema prava da kaže da voli poeziju a da ne zna bar nekoliko njenih pjesama napamet – smatra Popadić.
Narod koji ima Desanku Maksimović i Milicu Bakrač, smatra on, ima razloga da bude ponosan i da sebe nazove velikim narodom.
– Ovo je, svakako, najljepša knjiga koju je objavila naša kuća ,,Vitez”. Malo je knjiga pjesama u svijetu koje imaju u sebi ovoliki broj antologijskih pjesama, kao što je ova. Dočekujem s velikom radošću, ovom knjigom, goste trinaestog festivala ,,Vitezovo proleće” i širim ruke, od Brankovine do Nikšića grada – zaključuje Popadić.
Pjesnikinja Milica Bakrač, rođena je u Nikšiću 1977. godine. Na nikšićkom Filozofskom fakultetu diplomira je srpski jezik i književnost. Autor je brojnih knjiga i dobitnik značajnih književnih nagrada.
– Pjesničko suočenje Milice Bakrač sa našim vremenog donijelo joj je nemirenja sa pokušajem brisanja identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori. Ne prihvata negiranje srpske nacije, srpske istorije, kulture, srpskog jezika i ćirilice. Protiv negatora se bori poezijom i javno iznijetim stavovima odbrane srpskog imena, jezika i pisma. Zbog toga, u jednoj nikšićkoj osnovnoj školi dobija otkaz – podsjeća Ljubomir Ćorilić. Poezija Milice Bakrač, dodaje on, je u stalnom pokretu od jedne do druge rodoljubive teme.
– Ova darovita pjesnikinja svjedoči da je rodoljublje ne samo najsvetije osjećanje pripadnosti svome narodu, nego i neiscrpan izvor nadahnuća koje iznova pokreće pjesnikovu misao i čin pisanja dovodi do usijanja. Tako se rađa prva, a za njom i sve druge pjesme Milice Bakrač, oslonjene jedna na drugu kao čovjek na čovjeka – zaključuje Ćorilić.
U knjizi izabranih pjesama ,,Knjiga starostavna”, koju je priredio Nedeljko Popadić, osnovna tematika ljubavi prema srpskom narodu razgranala se u mnoštvo pjesama koje omogućavaju čitaocima da na temelju ovih nadahnuto ispisanih stihova i strofa grade sopstveno osjećanje pripadnosti svom narodu i svojoj otadžbini.
– Za tematski osnov jeste uzeta ljubav prema srpskom rodu ali, u značenjskom i doživljajnom smislu, čitajući ove izabrane pjesme, čitalac, ma koje nacionalne pripadnosti bio, može da osjeti sopstveni nacionalni identitet i usredsredi se na vrijednosti svoje istorije i kulture – objasnio je Ćorilić.
A.ĆUKOVIĆ
Legenda o vučjem porijeklu
Koliko je u Crnoj Gori ugrožen srpski identitet svjedoči već prva pjesma ,,Molitva za moj jezik razapeti”.
– Pjesnikinja se šaputanjem obraća svom uzoru Desanki Maksimović da „zatraži još jedno pomilovanje za pismo koje sve do danas trajaše od Vuka – na koje su se podigli nenavidi u Crnoj Gori, da ga zatru i umjesto njega uzmu u običaj latinicu – navodi Ćorilić.
Osim što nadahnuto sklada stihove i strofe o najbitnijim predznacima i znacima pripadnosti srpskom rodu, Milica Bakrač predočava djeci i jednu do sada pjesnički neopjevanu mitološku temu.
– Nova knjeginja poezije prva uvodi u poeziju za djecu legendu o vučjem porijeklu Srba. Toj temi, prije Milice, nijedan pjesnik nije posvetio ni riječ, pa djeca ne znaju ni da je, po toj legendi, zbog vučjeg porijekla Srba, Sveti Sava bio zaštitnik vukova – objašnjava Ćorilić.